ROMI U MEDIJSKOM IZVJEŠTAVANJU I PERCEPCIJA JAVNOSTI
ROmi mediji 3-min

Diskriminacija koja se kontinuirano prećutkuje

,,Da su Romi među najranjivijima i grupacija prema kojoj postoji izražena društvena distanca pokazuje i to što se često ni ne prepoznaju kao primjeri kršenja prava. Podsjetiću na slučaj optužbi za rasizam na utakmici Crna Gora - Engleska, kada je maltene cjelokupna javnost zagrajala da rasizma kod nas nema iako je sistematsko odnošenje prema Romima eklatantan primjer“, izjavio je za portal RomaNet Srdan Kosović, glavni i odgovorni urednik ND Vijesti.

Iako je Crna Gora u procesu pridruženja Evropskoj uniji i od 2012. godine preuzima mnoge obaveze u pravcu integrisanja manjina i poštovanja njihovih prava, ipak se čini da se nije mnogo napredovalo po pitanju položaja i prava Roma kao jedne od specifičnijih manjinskih populacija u Crnoj Gori. Pored činjenice da  su u odnosu na prije deset godina značajnije zastupljeni u medijima, prema Romima i dalje postoji veliki broj negativnih stereotipa i diskriminatornih radnji.

Koliko su danas mediji uspješni u prikazu društvenog položaja Roma, potencijala njihove zajednice i koliko do javnosti zaista dolazi prava slika o životu RE populacije naši sagovornici konstatuju da na tom polju ima još mnogo da se napreduje.

Tamara Milaš, koordinatorka programa Ljudska prava u CGO-u smatra da prava slika o životu Roma do javnosti dolazi u veoma ograničenom opsegu.

Tamara Milaš, Centar za građansko obrazovanje; FOTO: CGO

,,I dalje ograničeno i u najvećoj mjeri zahvaljujući nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i prava romske i egipćanske nacionalne manjine“, objašnjava Milaš.

Ona podsjeća na aktuelnu situaciju sa pandemijom Korona virusa, koja je aktuelizovala mnoge specifične probleme sa kojima se susreće romska populacija, a za koje ostatak crnogorske javnosti i nije toliko informisan.

Kako je kazala, upravo na ove probleme su ukazale nevladine organizacije i informisale  građane o izazovima sa kojima se suočava romska zajednica u toku najizazovnih perioda trajanja korona virusa.

,,Ono što se izdvojilo kao potreba u ovoj situaciji su upravo oni segmenti u kojima su Romi najpogođeniji,  a to su socijalna prava i zdravstvena zaštita, krivično pravna zaštita i zaštita radnih prava, o kojima gotovo da nijesmo imali nikakvih informacija“, kazala je Milaš.

Naselje Vrela Ribnička; FOTO: D. Malidžan, Pobjeda

Na opšti utisak da do javnosti ne dolazi potpuna i prava slika o životu Roma u Crnoj Gori, glavni i odgovorni urednik ND Vijesti se nadovezao ukazavši na problem infrastrukturnih kapaciteta medija.

,,Problem crnogorskih medija su mali kapaciteti, a puno dešavanja. Svi se bave akteulnostima i malo prostora ima za bavljenje širom slikom, pa stoga fali sadržaja koji bi život Roma stavio u pravi kontekst van stereotipnih okvira“, prokomentarisao je Kosović.

U pravcu rješavanja ovog problema i dobijanja realnije slike o životu Roma u Crnoj Gori, Milaš je dodala da ,,upravo za dobijanje te potpunije slike o životu Roma bila je potrebna sinergija medijske zajednice sa nevladinim organizacijama, a što bi bilo podsticajno i za otvaranje nekih drugih pitanja koja se tiču unaprijeđenja položaja Roma i Egipćana.“

S obzirom na činjenicu da nevladin sektor najviše problematizuje nezavidan položaj Roma, a da mediji uglavnom izvještavaju o aktivnostima i zaključcima NVO sektora aktivnog u ovoj oblasti, Milaš konstatuje da ,,broj medija i tekstova u medijima o pitanjima vezanim za romsku populaciju prvenstveno zavisi od već kreiranih događaja sa kojih mediji redovno izvještavaju u sklopu praćenja rada državnih organa, nevladinih organizacija, međunarodnih organizacija i slično, a ne na osnovu svog izraženog interesovanja“.

Iako mediji nisu ti koji su odgovorni za položaj bilo kojeg dijela populacije, po riječima Milaš, ipak jesu bitan faktor u pozicioniranju problema u javnom diskursu.

,,U slučaju, na primjer, romske zajednice bolje pozicioniranje tih problema bi moglo uticati i njihovo rješavanje. Zato bi mediji morali češće i sadržajnije informisati javnost prenošenjem prave slike o tome kako i u kakvim uslovima u doba korone žive Romi“, kazala je ona.

Srdan Kosović, ND Vijesti; FOTO: Privatna arhiva

Kosović sugeriše da nisu samo aktivnosti nevladinog sektora jedini uzrok i povod izvještavanju o Romima.

,,Iako su možda njihove aktivnosti u medijima najzastuljenije, ima primjera samoinicijativnih akcija medija, ali bi valjalo da ih ima mnogo više. Naročito kada su u pitanju mediji sa najviše uticaja“, istakao je Kosović.

 

Koliko su medijski sadržaji dostupni Romima?

 

Adekvatnija zastupljenost u medijima, kao i adekvatnije izvještavanje o Romima ne mogu biti kompletni niti predpostaviti ostvarenu integraciju Roma u društvo, ako ovoj populaciji nisu dostupni pomenuti medijski sadržaji.

Po tom pitanju Kosović je jasan da se mora pristupiti integralnoj integraciji romske i egipćanske populacije.

,,Mora se raditi sistematski na dubljoj i suštinskoj integraciji, da se napori ne svode na projekte već da budu kontinuirani, beskompromisni i inkluzivni.“

Milaš je konstatovala da je nesporno  da medijski sadržaji nijesu dostupni romskoj i egipćanskoj zajednici na adekvatan način.

,,U prilog tome ide i činjenica da zbog dinamike mijenjanja mjera NKT-a, koje se tiču sprječavanja širenja virusa, većina pripadnika romske i egipćanske zajednice, posebno oni koji nijesu funkcionalno pismeni, ili nemaju određeni stepen obrazovanja, ali ni uslova da se medijski informišu, nijesu u mogućnosti da svakodnevno prate izmjene“, navela je Milaš.

 

Primjeri negativnog medijskog izvještavanja

 

Rezultati istraživanja nevladine organizacije Phiren Amenca iz 2019. godine, govore da je etnička distanca prema Romima u Crnoj Gori povećana, a svaki šesti romski ispitanik nema povjerenja u medije. Takođe, svaki peti ispitanik uopšte ne prati nijedan crnogorski medij. Jasno je da se na tom planu moraju mijenjati stvari, a da  mediji kao uređivači javnog mnjenja tu imaju najveću ulogu.

,,Iako je veoma lako razumijeti zašto se o romskoj populaciji, s obzirom na  težak materijalni položaj, govori najčešće u kontekstu različitih vrsta pomoći (socijalne, mjera za podsticanje zapošljavanja, podizanje nivoa znanja u oblasti zdravstva, ohrabrivanja upisa u školu), upadljiv je izostanak pozitivnih priča o Romima i Egipćanima“, kazala je Milaš.

Ipak, ovakav narativ ima za posledicu da mnogi pripadnici populacije nemaju povjerenje u medije.

,,Slika koju formiraju mediji je slika koja se kasnije formira u svijesti građana, i zato je neophodno javnost upoznati i sa dobrim primjerima“, preporučila je Milaš.

Ipak, praksa u nekim medijima i dalje ide u pravcu razvijanja negativne konotacije kada je RAE populacija u pitanju. Nedavni video prilog portala Mondo.me o problemima na podgoričkoj deponiji, nije baš zlatan primjer profesionalne i objektivne medijske prakse.

Komentarišući takav način medijskog rada, Milaš je podsjetila i na rezultate istraživanja CGO-a o percepciji diskriminacije koji ukazujuju da ova grupa ostaje na vrhu ljestvice onih koji su u našem društvu najizloženiji diskriminaciji.

,,Jedan od uzroka takvih rezultata je upravo ovakav vid izvještavanja, predstavljen u ovom medijskom prilogu. Umjesto ovakvog medijskog sadržaja, svakako bi korisnije za širu društvenu zajednicu bilo da postoje oni sadržaji koji su posvećeni promociji romske kulture, koji zagovaraju kreiranje djelotvornih politika socijalne inkluzije i njihovu efikasnu primjenu.“

Ako to ne bude slučaj, i ako kao društvo ne poradimo na profesionalnijem medijskom izvještavanju i stvaranju amfirmativnijeg i komunikativnijeg ambijenta, ostaćemo u jednom stereotipnom i retrogradnom društvu.

,,Brojne predrasude koje postoje prema Romima i Egipćanima najsnažnije ih marginalizuju i doprinose društvenoj isključenosti lišavajući društvo vrijednih potencijala koji imaju da doprinesu brzini i kvalitetu društvenog razvoja“, zaključila je Milaš.

Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *