Elvis Beriša smatra da kada je romska zajednica u pitanju ,,ponavljanjem godinama jednog te istog narativa da su Romi ,,cigani“ i da nikad ne mogu biti dio jednog društva, jednostavno kod njih ne može da probudi taj momenat svijesti da treba da prijave diskriminaciju“.
Od posljednjeg slučaja javnog vrijeđanja Roma, prošlo je gotovo mjesec dana. Odbornik u SO Herceg Novi, Savo Niković, nazvao je radnike koji rade na održavanju čistoće javnih površina ,,vrlo, vrlo bahatim smećarima romske nacionalnosti“.
Ubrzo je uslijedila osuda javnosti, za njom izvinjenje odbornika i situacija je utihnula. Međutim, to je u kratkom periodu treća izjava ili postupak koji direktno targetira Rome u negativnoj konotaciji.
Odbornik Niković izgovorio je prethodno navedene riječi naočigled kolega iz svih ostalih partija, međutim, niko od prisutnih nije odreagovao već se čak u pozadini mogao vidjeti smijeh.
Iako smo se obratili Demokratskoj Crnoj Gori i pitali ih zašto nijesu reagovali i koji je stav i komentar partije na izjavu odbornika iz njihove partije, odgovor nijesmo dobili.
Izvinjenje bude upućeno, ali šta ćemo sa štetom?
Savo Niković uputio je izvinjenje romskoj zajednici dodajući da mu nije bila namjera da ih ,,na bilo koji način povrijedi ili omalovaži“, ali da ne vidi razlog da ,,jedna nesmotrena izjava bude uzrok daljeg optuživanja i uvreda“.
Elvis Beriša, izvršni direktor NVO ,,Koračajte sa nama – Phiren Amenca“ kaže da nakon što šteta ovakvim narativom prema romskoj zajednici nastane nema više saniranja, ali treba se raditi na sprječavanju, ali i prijavljivanju ovakvih slučajeva.
,,Očekujem da Romski nacionalni savjet bude primjer ostalima koji planiraju da prijave slučajeve diskriminacije ili onima koji će biti nekad opet diskriminisati romsku zajednicu a da smatraju da neće snositi posljedice za to, odnosno da neće biti neke prevelike štete“, kaže Elvis Beriša.
Mehmet Beriša, stanovnik Herceg Novog, kaže da cijeni izvinjenje odbornika Nikovića, jer ,,ljudski je griješiti ali i izviniti se“, ipak naglašava da ljudi koji rade na održavanju čistoće grada obavljaju težak posao te da ih ne smijemo dodatno omalovažavati i ponižavati.
Metaforom ipak poredi kako načinjena šteta ostavlja posljedice.
,,Roditelji su imali jednog nestašnog sina koji je svakodnevno pravio probleme. Za svaki problem koji je napravio morao je da zakuca jedan ekser u drvo. Nakon nekog vremena dječak je odlučio da ne pravi probleme već da čini dobra dijela. Za svako dobro djelo roditelji su mu rekli da iz drveta izvadi po jedan ekser. Nakon što je izvadio sve eksere, dječak se sretan obratio roditeljima kako je čineći dobro skinuo sve eksere. Na to su mu roditelji rekli da iako je izvadio eksere u drvetu su ostale rupe”, priča Mehmet Beriša.
Kaže da je u tom periodu veliki broj radnika ,,Čistoće“ bio vidno isfrustriran izjavom Nikovića, čime se potvrđuju ,,one rupe u drvetu o kojima sam maloprije govorio“.
Poziva da se ako već neko ne može da pomogne, da makar ne otežava ,,ionako izazovan i dug put kojim ide romska zajednica“.
Nardi Ahmetović, iz CAREP-a, u reagovanju na izjavu Nikovića, skrenuo je pažnju ,,svima koji javno javno govore, a posebno nosioce javnih funkcija, da ubuduće povedu računa o težini izgovorenih riječi“.
Naveo je i da je naglašavanje romske nacionalnosti ljudi koji rade na održavanju čistoće grada bilo bespotrebno, te da se time pojačavaju stereotipi i diskriminacija prema Romima.
Iz CAREP-a su odmah pozvali Demokratsku Crnu Goru da se izjasne povodom ovog slučaja, što oni nijesu učinili.
Politička (ne)kultura u službi podsticanja diskriminacije
,,Političari nažalost ne pribjegavaju komunikaciji koja ima za cilj dijalog ili promovisanje kulture dijaloga. Neki političari nijesu svjesni odgovornosti koju imaju u svojim javnim govorima i njihovog uticaja na formiranje mišljenja kod velikog broja građana, a neki su svjesni, ali znaju da neće podnijeti odgovornosti zbog izgovorenih riječi pa se odlučuju da zapaljivim govorom zapravo jačaju i šire podršku onih koji dijele određene negativne stavove prema nekoj grupaciji“, kaže Elvis Beriša.
On kaže da nakon javno izgovorenih riječi stavovi pojedinaca postaju javni problemi. Preispituje i potrebu za korišćenje termina ,,smećar“.
,,Mislim da se mogao upotrijebiti neki drugi naziv za radnike komunalnog preduzeća, jer znamo da se termin smećar najčešće koristi u pežorativnom smislu i kada želimo nekog da uvrijedimo. Na kraju, oni i jesu radnici pa ih tako i treba nazivati“, poručuje Beriša.
Ističe da Predsjedik Skupštine Opštine Herceg Novi kao i ostali odbornici i odbornice, koji nijesu reagovali odmah u lokalnom Parlamentu, ubuduće ,,bi trebalo da reaguju i ne dozvoljavaju ovakve anticiganističke izjave koje dodatno stigmatizuju romsku zajednicu i doprinose povećanju etničke distance prema istoj“.
Diskriminaciju treba prijaviti i onda kada se čini da je beznadežno
Ove godine kancelarija Ombudsmana Crne Gore oformila je 16 predmeta zbog diskriminacije ili povrjede nekog drugog prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori.
Od ovog broja, 12 predmeta je formirano po pritužbama fizičkih lica, kao i nevladinih organizacija i Romskog savjeta, dok su četiri postupka pokrenuta po sopstvenoj inicijativi.
Ipak, slučajeva diskriminacije je više nego što možemo zaključiti kroz ove podatke jer mnogi prođu neprimjećeno.
Elvis Beriša smatra da kada je romska zajednica u pitanju ,,ponavljanjem godinama jednog te istog narativa da su Romi ,,cigani“ i da nikad ne mogu biti dio jednog društva, jednostavno kod njih ne može da probudi taj momenat svijesti da treba da prijave diskriminaciju“.
Naglašava da ,,ne zna ni za jedan sudski epilog kojim je završen neki slučaj koji je prijavljen vezano za zaštitu od diskriminacije prema romskoj zajednici. I to je ključan faktor zbog čega romska zajednica nema povjerenja u institucije“.
Problematizuje slučajeve u kojima ,,dio obrazovanije romske zajednice“ nije prijavio klasične primjere diskriminacije.
,,Kada je Romski nacionalni savjet sa diskriminatorima potpisao memorandum o saradnji“, pojašnjava on i dodaje da je to jedan od razloga zbog čega se diskriminacija prema Romima ne shvata ozbiljno, ali i jednostavno se ne očekuje ,,značajna promjena u tom kontekstu“.
U postupku po pritužbi Romskog savjeta, povodom viber komunikacije studenata Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Ombudsman je utvrdio da je ,,sporna komunikacija obojena uvredljivim i ponižavajućim komentarima kojima se ismijavaju i etiketiraju Romi kao “šugavi” i “glibavi”, čime je produbljena i etnička distanca prema ovoj zajednici. Zaštitnik je ocijenio da je sporna komunikacija nespojiva sa vrijednostima demokratije i ljudskih prava, te da, shodno članu 17. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, ne može uživati zaštitu prava na slobodu izražavanja iz člana 10. Konvencije“, čime je utvrđena diskriminacija kažu iz kancelarije Ombudsmana Crne Gore.
U dva predmeta nije utvrđena diskriminacija, ali jeste povreda prava na privatni i porodični život, i to u predmetu neregulisanog kanalizacionog sistema u naselju Riversajd u Beranama i predmetu potencijalnog rušenja objekata i iseljenja porodica Bisljimi u naselju Sutomore (bivše dječije odmaralište).
U prvom predmetu je, između ostalog, utvrđeno da su opština Berane i d.o.o. „Vodovod i kanalizacija“ Berane nepreduzimanjem neophodnih aktivnosti na sanaciji problema propustili da zaštite mještane naselja Riversajd od potencijalne zaraze usljed izlivenih fekalija i obezbijede minimum uslova sa dostojanstven život, čime su narušili suštinu prava na uživanje privatnog i porodičnog života, odnosno doma, zagarantovanog članom 40. Ustava Crne Gore i članom 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
U drugom predmetu je, između ostalog, konstatovano da bi potencijalno iseljenje moralo pratiti pružanje pomoći u pronalaženju alternativnog smještaja kako bi se ublažile posljedice iseljenja i opasnost od mogućeg beskućništva.
Takođe, u jednom predmetu je, zbog poremećenih komšijskih odnosa, od kojih je na jednoj strani bila romska porodica, upućena preporuka Upravi policije – CB Herceg Novi da nastavi da preduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti, u cilju efikasnije i djelotvornije zaštite ranjivih grupa, pogotovo ako je protivpravno postupanje zasnovano na motivu mržnje zbog ličnog svojstva koje žrtvu karakteriše.
Iz Ombudsmana jesu ažurni, kaže Beriša ,,oni čak i samoinicijativno pokreću ispitni postupak, međutim ono što smatram da bi trebalo da se unaprijedi kod ove institucije jeste operativnost ovih slučajeva u smislu da se malo brže izlazi sa nekim mišljenjima i zaključcima, ali neki nedostatak jeste to što su njihove preporuke pravno neobavezujuće za bilo koju drugu instituciju“.
Na mišljenju Ombudsmana sve stane, kaže on ,,Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava bi trebalo ekspresno da reaguje i trebalo svaki predmet do kraja da isprati i da jednostavno budu mnogo ažurniji“.
,,Od ovog Ministarstva najmanje se očekuje zato u ovo ministarstvo smatram da građani imaju najmanje povjerenja makar kad je romska zajednica u pitanju a trebalo bi da je obratno zato što u ovom Ministarstvu imamo zapošljene Rome u Odjeljenju za inkluziju romske zajednice“, zaključuje Beriša.
The content of this article is the sole responsibility of the author and NGO Phiren Amenca and does not necessarily reflect the views of the European Union or the Reporting Diversity Network 2.0.
Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i nevladine organizacije Phiren Amenca i ne odražava nužno stavove Evropske unije ili Reporting Diversity Network 2.0.