BEHIJA RAMOVIĆ, ROMSKA AKTIVISTKINJA

Behija cover 1, DW

20 godina borbe protiv nepravde, i dalje traje

"Obrazovanje je najvažnije oružje koje mladi iz romske zajednice imaju u borbi protiv nepravde i siromaštva. Kada ste obrazovani znate kako da se izborite za svoja prava. Svi treba da imaju jednaka prava, jednake šanse, kako bi živjeli dostojanstven život", poručuje Behija Ramović.

Ako vjerujete da možete onda zaista i možete. To je moto Behije Ramović, borkinje za ljudska prava. Behija se već 20 godina bavi zaštitom ženskih i dječjih prava, ali i ljudskim pravima generalno, i nastoji da pokaže da postoje pozitivni primjeri u romskoj zajednici. Od 2015. godine, radi u Odeljenju za borbu protiv trgovine ljudima, pri Ministarstvu unutrašnjih poslova. Učestvovala je u izradi Smjernica za postupanje nadležnih institucija u slučajevima prepoznavanja i procesuiranja dječjih brakova i vanbračnih zajednica. 

Sa Behijom razgovaramo o njenom aktivizmu, ali i njenom angažovanju kroz neformalno obrazovanje Romkinja i Egipćanki.

RomaNet: Možete li nam nešto reći o svom obrazovanju? Da li ste se suočavali sa diskriminacijom?

Ramović: Tokom obrazovanja nije bilo, da tako kažem, neke velike direktne diskriminacije. Međutim, prikrivena diskriminacija bila je prisutna. Sjećam se osnovne škole. Meni moj uspjeh nije djelovalo kao diskriminacija, ali  mojoj majci jeste. Bila sam vrlo dobar đak, uprkos tome što sam se trudila i učila mnogo više nego druga djeca i uvijek težila odličnom uspjehu.

Moja majka  je pošla kod učiteljice i njen izgovor za moje „četvorke“ je navodno bila težnja da me podstakne da još više učim. Međutim, mislim da je ipak bila diksriminacija u pitanju jer sam inače bila jedina Romkinja u odeljenju i školi.

Diskriminacija je gora kad je prikrivena. Diskriminisana sam i pri upisu na fakultet, zatim i kao samohrana majka, a pogotovo kada sam tražila smještaj, jer smo moja ćerka i ja podstanarke već više od 15 godina. To veoma teško pada i prilično je izazivno izboriti se sa trostrukim predrasudama: kao žena, majka i kao Romkinja.

Behija Ramović, romska aktivistkinja. (foto: Behija Ramović)

RomaNet: Šta te je navelo da budeš borkinja za ljudska prava?

Ramović: Prije svega, uvijek sam težila pravdi, jer me nepravda boljela: da se nekome ne pružaju iste šanse samo zbog toga što je drugačiji. Kao neko ko je doživio nasilje u porodici, često se postavim u ulogu žene koja doživljava isto i onda me to vrati unazad toliko vremena… Ja sam sama podigla moju Šejlu, od njenih sedam mjeseci, i znam koliko je teško tim ženama, a posebno Romkinjama, nad kojima nasilje nije vidljivo na pravi način. Onda  izostaje i prava pomoć.

Od 2015. godine radim u Odeljenju za borbu protiv trgovine ljudima pri Ministarstvu unutrašnjih poslova. Mogu reći da su mi tamo pružene nove mogućnosti kako bih pomogla romskoj i egipćanskoj populaciji i kako bi se na pravi način počeli rješavati problemi kao što su nasilje u porodici, prosijačenje i rani ugovoreni brakovi. 

RomaNet: Kako su vas prihvatili u Odjeljenju za borbu protiv trgovine ljudima?

Ramović: Mogu reći da sam imala, ne kažem da je trenutno imam, veliku podršku rukovodioca Odjeljenja koji mi je dao podstreka i vjetar u leđa, jer me tri godine zaredom predlagao za najbolju službenicu u tadašnjoj nacionalnoj Kancelariji za borbu protiv trgovine ljudima. Meni je to kao jedinoj ženi Romkinji veoma značilo.  

Ja sam svoj posao radila najbolje što sam umjela i znala i drago mi je bilo da je on to prepoznao i pružio šansu da dokažem da sam ja ta koja može na najbolji način detektovati i rješavati probleme kada su u pitanju rani brakovi  i dječje prosijačenje.

Behija Ramović, romska aktivistkinja. (foto: Behija Ramović)

RomaNet: Možete li mi nešto više reći o RAE mreži?

Ramović: Ženska RAE mreža okuplja aktivistkinje  iz gradova sa najbrojnijom romskom i egipćanskom populacijom: Nikšić, Podgorica, Berane, Heceg Novi i Ulcinj.  U tim gradovima djeluju lokalne koordinatorke. U poslednje vrijeme smo dosta aktivne. U toku je realizacija trogodišnjeg projekta kojeg podržava CARE Internationa Balkan, koji nam pomaže da ojačamo mrežu aktivistkinja koje direktno pomažu u zajednici da se izbore sa predrasudama i negativnim aspektima tradicije.

Veoma nam znači što smo ujedinjene, složne i što dobro sarađujemo sa drugim mrežama iz naše zemlje, ali i sa mrežama iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Razmjenjujemo  pozitivne prakse i primjere i učimo iz njih.

RomaNet: Kako biste ocijenili položaj romske zajednice?

Ramović: Ako se vratimo unazad 10 godina, generalno bih rekla da ima pomaka, ali i prostora za napredak položaja RE zajednice. Iako je dosta urađeno kada je obrazovanje u pitanju, preostalo je mnogo sfera za poboljšanje položaja mojih sunarodnika. Naročito kada su žene u pitanju, koje su dvostruko diskriminisane, od većinskog stanovništva i same zajednice. 

Moramo ih osnažiti da se izbore same za sebe. Postoje neobrazovane žene, koje ne znaju svoja prava i vjerujem da nas tu čeka još mnogo rada.

Behija Ramović, romska aktivistkinja. (foto: Behija Ramović)

RomaNet: Čiju ulogu vidite kao najbitniju?

Ramović: Mišljenja sam da jedna institucija ne može riješiti probleme, tu treba multudisciplinarni pristup u koji bismo svi bili uključeni. Potrebna je institucionalna i međunarodna podrška  organizacijama koje su posvećene unapređenju položaja žena. Nama kao aktivistkinjama je potrebna podrška, jer se bavimo veoma osjetljivim pitanjima, da imamo bezbjednost, adekvatnu saradnju i brzo regovanje od strane institucija.

RomaNet: Prema Vašem mišljenju, da li se prava Roma poštuju stvarno ili samo deklarativno?

Ramović: Mislim da se prava Roma djelimično poštuju, ne mogu reći da se u potpunosti prava romske zajednice poštuju, jer uvijek imamo primjere diskriminacije, nasilja, ali ne želim da nabrajam pojedinačne slučajeve. Sva istraživanja javnog mnjenja govore o nezavidnom položaju Roma, a još veći bih akcenat stavila na položaj žena Romkinja, jer su one u još nepovoljnijem položaju.

Svi treba da imaju jednaka prava,  jednake šanse, kako bi živjeli dostojanstven život.

RomaNet: Šta biste preporučili mladima iz romske zajednice?

Ramović: Moja poruka za njih je da ustraju na putu obrazovanja, jer je to najvažnije oružje koje imaju u borbi protiv nepravde i siromaštva. Kada ste obrazovani znate kako da se izborite za svoja prava. Da budu pozitivni i da vjeruju da mogu.  Ključ svega je razmišljati pozitivno.

 

Ovaj tekst je objavljen u okviru projekta “Upoznaj Rome i presudi”, koji je podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD), koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog teksta ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije (EU), Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), ni opštine Podgorica.

14 Odgovora

Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *