Samir Tuša, romski student i predstavnik studenata

Gost emisije Ternengo Avazi, bio je Samir Tuša, mlada ambiciozna osoba koja se zalaže za obrazovanje pripadnika romske zajednice i trudi se da svojim primjerom podstakne druge. On je već četvrtu godinu za redom predstavnik studenata na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo.

Kao i druga romska djeca tokom obrazovanja susrijetao se sa brojnim izazovima, u njegovom slučaju tiču se diskriminacije koja ga je, kako kaže, pratila od vrtića do kraja srednje škole.

Šejla Pepić, romska aktivistkinja

Dugogodišnja aktivistkinja, Šejla Pepić, završila je Fakultet političkih nauka – smjer socijalni rad, a u nevladinoj organizaciji Centar za romske inicijative (CRI) radi na socijalnoj inkluziji romske zajednice i bori se protiv maloljetničkih ugovorenih brakova. Sagovornica podkasta „Ternengo avazi“ pozitivan je primjer Romkinjama. Najviše je ponosna na činjenicu da je krenula majčinim stopama, od koje ima i najveću podršku za bitku koju bije.

Fakultet političkih nauka je izabrala jer je oduvijek željela profesiju kojom će pomoći romskoj zajednici. Svoj profesionalni put nastavila je kroz rad u Centru za romske inicijative.

„CRI je od 2011. godine suzbio 109 brakova. To nisu bile samo djevojke, imamo zabilježen i dječiji ugovoreni brak, gdje je bilo u pitanju dijete od sedam godina“, objašnjava ljutito Šejla.

Dodaje da dječiji brakovi imaju višestruke negativne posljedice poput: ranog isključivanja iz obrazovnog sistema, narušavanja zdravstvenog stanja, siromaštva i dr. U pitanju je kako kaže jedan začarani krug na čijem zaustavljanju treba svi da radimo.

Kao jedan od načina borbe protiv dječijih ugovorenih brakova vidi i izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore.

„U Krivičnom zakoniku Crne Gore ugovoreni maloljetnički brak se prepozaje samo kao razmjena novca. Zakonik bi trebalo da prepoznaje maloljetničke brakove ne samo kao razmjenu novca, već i kao prisilan brak, gdje se djevojčici oduzima djetinstvo“, izričita je sagovornica PRIME redakcije.

Smatra da se sama romska zajednica osnažila, te da pripadnici zajednice shvataju koliko su u stvari maloljetnički ugovoreni brakovi opasni.

„Ne želim reći da su ovakvi slučajevi tradicija RE populacije, već običaj koji se prenosi s koljena na koljeno, ali mislim da i to trebamo nekako suzbiti, da trebamo i dalje raditi na povećanju svijesti, jer je to štetno za same djevojčice. Trebamo imati što više srednjoškolki, visokobrazovanih Romkinja i Egipćanki“, navodi Šejla.

Šejla i druge romske aktivistkinje, često su u opasnosti zbog prijavljivanja i suzbijanja dječijih brakova. Objašnjava da je  proces suzbijanja maloljetničkih brakova veoma težak od samog trenutka prijave pa nadalje. Zbog toga se  često dešava da je CRI samo spona između institucija i zajednice.

„Ugrožena je bezbjednost i samih aktivistkinja. Imali smo primjere i fizičkih napada na aktivistkinje. Ne želim reći da je to lak proces, u pitanju je velika borba koja nosi velike posljedice. Ali isto tako smo veoma zadovoljni ako uspijemo da spriječimo neki dječiji ugovoreni maloljetnički brak, ako uspijemo da obezbijedimo jednoj djevojčici da ona sjutra može redovno da nastavi svoje školovanje, upiše srednju školu, možda i fakultet“, kaže ponosno Šejla.

Sagovornica PRIME redakcije smatra da je žena  samim rođenjem u romskoj i egipćanskoj zajednici  višestruko diskriminisana, jer ne samo da je diskriminisana u porodici, već i po pitanju obrazovanja, zaposlenja i sl.

Prema mišljenju Šejle, romsku i egipćansku zajednicu tište i drugi problemi sa kojima se svakodnevno suočavaju.

„Problemi u romskoj zajednici su mnogobrojni, od problema obrazovanja, malog broja zaposlenih lica iz romske zajednice, rodne neravnopravnosti, ekonomskog osnaživanja do nasilja u porodici“, ističe Šejla.

Sagovornica PRIME redakcije odrasla je uz majku sa kojom je često išla na različite seminare. Zbog toga se i pronašla u svijetu aktivizma.

„Velika je sreća što sam imala samu motivaciju majke, s obzirom da je ona jedna od romskih aktivistkinja koja se već 20-tak godina bavi unapređenjem položaja romske i egipćanske populacije, sa akcentom na Romkinje i Egipćanke“, objašnjava Šejla.

Na pitanje da li sebe vidi u Skupštini Crne Gore i politici odgovara da je našoj zemlji potrebna veća politička participacija žena, te da ne bi škodilo da se u parlamentu nađu uspješna Romkinja ili Egipćanka.

„Mislim da je potrebna politička participacija žena, s obzirom da politički aktivnih Romkinja i Egipćanki nema u Crnoj Gori. Nadam se da će do tada i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika  biti izmijenjen u korist romske zajednice, da će  biti smanjen cenzuz“, kaže Šejla uz osmijeh.

Kroz deset godina sebe vidi kao uspješnu Romkinju, sa završenim fakultetom, ispunjenu na poslovnom i privatnom planu, ali svakako i kao nekog ko motiviše druge. Vršnjakinjama poručuje da treba da rade na sebi da bi uspjele, da nikada ne odustaju od svojih ciljeva i da pronađu nekoga na koga uvijek mogu da se oslone.

Jasmina Beriša

Članak je nastao u okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji) koji je finansijski podržan od Evropske unije i dijelom kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Stavovi izraženi u ovom članku isključiva su odgovornost PRIME redakcije i ne odražavaju nužno stavove donatora.

Pogledajte kako da se prijavite za vakcinaciju

U crnoj Gori je u toku vakcinacija prioritetnih grupa u koje spadaju lica starija od 80 godina i oni sa hroničnim oboljenjima, štićenici domova za stare zdravstveni radnici. Nakon što se završi proces imunizacije prioritetnih grupa, počeće vakcinacija i opšte populacije.

Građani koji pripadaju prioritetnim grupama mogu da pozovu besplatan Call centar na broj 1717 i zakažu vakcinaciju, a oni građani koji ne spadaju u nekoj od prioritetnih grupa pozivanjem toga broja operaterima mogu ostaviti podatke i kada proces imunizicije za opštu populaciju bude definisan biće pozvani i biće im ponuđen termin i mjesto vakcinacije.

Romi mole da im nadležni omoguće besplatan dnevni obrok iz Narodne kuhinje

U podgoričkom naselju Konik nalazi se Narodna kuhinja koja je otvorena 2011. godine posredstvom Sekretarijata za socijalno staranje. U ovoj kuhinji svakodnevno se djeli 630 besplatnih obroka.

Međutim, značajan dio romske populacije nema riješen pravni status ili nisu korisnici materijalnog osiguranja, zbog čega im nije odobren besplatan dnevni obrok, nažalost, ni u vremenu dok traje epidemija korona virusa.