SJEĆANJE NA 2. AVGUST, DAN SJEĆANJA NA GENOCID NAD ROMIMA

Mustafa Jakupov slika

MUSTAFA JAKUPOV: Moramo djelovati sada da se istorija ne ponovi

„Priznanje, sjećanje i komemoracija na Holokaust Sinta i Roma moraju biti prisutni u našim društvima, jer učimo o budućnosti tako što se sjećamo prošlosti, ali moramo djelovati u sadašnjosti kako se istorija ne bi ponovila“, poručuje Mustafa Jakupov.

Prije 76 godina, u noći između 2. i 3. avgusta 1944. godine njemački nacisti su u Aušvicu ubili više od 3.000 žena, dece i muškaraca u takozvanom podlogoru za Rome (Zigeunerlager), koji je posle toga zatvoren. Zatočeni Romi poticali su sa teritorija Njemačke, kao i okupiranih država poput Austrije, Češke, Slovačke, Poljske, Francuske, Jugoslavije, Belgije, ali i sa područja Norveške, Španije i okupiranog dijela Sovjetskog Saveza.

Tokom Drugog svijetskog rata u Aušvicu (Poljska) je bilo zatočeno više od 23.000 Roma, od kojih je oko 20.000 ubijeno. Na inicijativu romskog pokreta iz cijele evrope, Evropski parlament je 15. aprila 2015. godine priznao genocid Roma i Sinta tokom Drugog svetskog rata. 

Slika voza koji odvozi ljude u Aušvicu (foto: Roma Versitas Kosovo)

O genocidu nad Romima i inicijativi „Dikh he na bistar – Vidi i ne zaboravi“ razgovarali smo sa  Mustafom Jakupov, dugogodišnjim romkskim aktivistom iz Sjeverne Makedonije koji trenutno radi za evropsku Mrežu romskih nevladinih organizacija (ERGO), čije je sjedište u Briselu, na  poziciji koordinatora za razvijanje politika.

RomaNet: Možete  li nam reći nešto više reći o inicijativi Dikh he na bistar? Šta je njen cilj?

Jakupov: Inicijativa „Dikh He Na Bistar – Vidi i ne zaboravi“ pokrenuta je pod nazivom Inicijativa za sjećanje na genocid nad Romima. Grupa mladih Roma i ne-Roma, koji sebe nazivaju ternYpe vjerovala je u mobilizaciju mladih Roma i ne-Roma koji će raditi na obilježavanju 2. avgusta, Dan sjećanja na holokaust Roma i genocid nad Romima i Sintima. 

Inicijativa ima za cilj podizanje svijesti mladih Evropljana, civilnog društva i donosilaca odluka o genocidu nad Romima, kao i o mehanizmima anticiganizma u izazovnom kontekstu porasta rasizma, govora mržnje i ekstremizma u Evropi. 

Komemoracija u Aušvicu na 2. avgust (foto: Roma Versitas Kosovo)

U prethodnim godinama uspjeli smo da mobilišemo  hiljade mladih Roma i ne-Roma iz cijele Evrope na obilježavanju 2. avgusta. Kroz naše aktivnosti uspjeli smo da se pridružimo većem broju aktera i ujedinimo snage na evropskom nivou, a Evropski parlament je 15. aprila 2015. godine priznao genocid nad Romima i Sintima tokom Drugog svetskog rata.

RomaNet: Od kada se obilježava genocid nad Romima?

Jakupov: Pa, istorijski gledano, uvek je postojalo nešto što je obelježilo holokaust Roma. Pokušaću da budem kratak sa nekim informacijama. Prvi spomenenik za žrtve  holokausta Roma podignut je 8. maja 1956. u poljskom selu Szczurova u znak sećanja na masakr u Szczurova.

Karavanski memorijal, putujući kroz sva vodeća mjesta sjećanja u Poljskoj od Tarnova preko Auschvitza, Szczurova i Borzecin Dolni sve od 1996. godine, okuplja Rome i nerome u znak sećanja na holokaust.

Parlament Poljske je u julu 2011. godine usvojio rezoluciju za zvanično priznanje 2. avgusta kao dana sjećanja na genocide nad Romima. Komemoracije, održane u Aušvic-Birkenu, organizovane su od strane porodice Rose, a kasnije Centralnog savjeta njemačkih Sintia i Roma i Poljskog udruženja Roma, koje su promijenile format i stvorile nešto što je danas prepoznatljivo.

Memorijal posvećen Sintima i Romima, žrtvama nacionalsocijalizma otvoren je u Berlinu , 24. oktobra 2012. godine 

Spomenik u Berlinu posvećen stradalim Romima i Sintima za vrijeme Drugog svjetskog rata (foto: Galetova putešestvija)

A od 2010. godine, ternYpe – Međunarodna mreža mladih Roma, organizuje komemoracionu nedelju pod nazivom “Dikh he na bister” (Vidi i ne zaboravi) 2. avgusta u Krakovu i Aušvicu-Birkenau. U 2014. godini organizovali smo najveću komemoraciju u istoriji, okupivši više od 1.000 mladih Roma i ne-Roma iz 25 zemalja. Ova inicijativa mreže ternYpe održana je pod visokim pokroviteljstvom Evropskog parlamenta koje je dodijelio predsjednik Martin Schulz.

RomaNet: Možete li nam reći nešto više o vašoj ulozi u okviru inicijative Dikh he na bistar?

Jakupov: Haha… u poslednjih 10 godina imao sam različitu ulogu kada je ova nicijativa u pitanju. Bio sam učesnik, vođa grupe, facilitator, trener, ali uvek sam bio deo tima, zajedno sa kolegama iz ternYpe-a. Sada, učestvujem u razvijanju obrazovnog programa, pružanju podrške i obuke facilitatorima, mentorstvo facilitatorima koji vode svoje radionice tokom ove edukativne nedelje u Krakovu. U principu, podržavam sve vezano za edukaciju o toj temi i radu sa mladim polaznicima kada je Dikh he na bistar u pitanju.

Komomeracija Dikhe he na bistar – Vidi i ne zaboravi (foto: Phiren Amenca)

RomaNet: Šta smatrate da je neophodno da se preduzme u cilju povećanja nivoa informisanosti javnosti, posebno same romske zajednice o ovom značajnom događaju?

Jakupov: Na ovo nije lako odgovoriti, iskreno govoreći, ovo mnogo zavisi od konteksta. Ako govorimo o nastavnim programima i obrazovanju, onda nam treba više informacija u školskim knjigama o genocidu nad Romima i onome što se dogodilo Romima tokom Drugog svetskog rata. Ako govorimo o priznanju, onda nam trebaju političari koji će da preuzmu istorijsku odgovornost i priznaju genocid nad Romima. Na pravnom nivou, verovatno bismo razmotrili kriminalizaciju negiranja genocida itd. Posvećenost medija, dijeljenje informacija …

Kada je reč o našim zajednicama, potrebno nam je podizanje svijesti, radionice, informacije… Korisni su i lokalni komemorativni događaji, uključujući članke u romskim medijima itd.

RomaNet: Da li se u Evropi posvećuje dovoljno pažnje progonu Roma za vrijeme Drugog svjetskog rata?

Jakupov: Od završetka Drugog svjetskog rata je prošlo 75 godina, ali u školama i dalje ne učimo o tome šta se desilo Romima i Sintima. Decenije su prošle, a poznate istorijske činjenice o progonu romskog naroda ostaju na marginama, zaboravljene i ignorisane od vlada. Istorijska odgovornost za traženje istine i pomirenje sa prepoznavanjem onoga što se dogodilo Sintima i Romima je još uvijek na samom početku.

Ulazak u Aušvicu (foto: Roma Versitas Kosovo)

Evropa se suočava sa stvarnim izazovom da odgovori na rastući porast anticiganizma prema Romima, koji se sada, usljed trenutne krize, ubrzava. Uprkos krizi uzrokovanoj pandemijom – suočavamo se i sa političkom i moralnom krizom. Najozbiljnije su pogođeni najranjiviji u društvu i to nas gura prema društvenim marginama. Zatvoreni u seoskim i urbanim getima zbog pretpostavki mjera bezbednosti, postajemo laka meta populizma i mržnje. A takav duboko ukorijenjeni anticiganizam i dalje se u velikoj mjeri ignoriše od kreatora politike i evropskih vlada.

Nažalost, 70 godina od usvajanja Evropske konvencije o ljudskim pravima, u Evropi se manjine i dalje rasistički profilišu, maltretiraju, napadaju i ubijaju zbog svojih urođenih karakteristika. Danas s porastom ksenofobije, rasizma i krajnje desničarskih pokreta širom Evrope i svijeta, podizanje svijesti i širenje znanja o romskom Holokaustu izrasta u potrebu. Moramo podići svijest o prošlosti i biti spremni na suočavanje sa današnjom stigmatizacijom, anticiganizmom, mehanizmima isključenosti i diskriminacije u Evropi. 

Romski muzičari u Aušvicu (foto: Roma Versitas Kosovo)

Uzevši u obzir rečeno, NE, ne bih rekao da se ovome posvećuje dovoljno pažnje. Pogledajte na primjer šta se dešava u Njemačkoj sa spomenikom žrtvama nacionalnog socijalizma (Sinti i Romi) u Berlinu. Neko zaista razmatra da ga ukloni, zatvori ili mu nešto učini. Moje mišljenje je da je to nečuveno…

RomaNet:  Prema Vašem  mišljenju, da li se u zemljama bivše Jugoslavije posvećuje dovoljno pažnje kada je u pitanju progon Roma za vrijeme Drugog svjetskog rata?

Jakupov: Ovo možemo posmatrati iz dvije perspektive. Prva je naša perspektiva Roma i to da je naša zajednica u proteklih nekoliko godina počela da joj posvećuje pažnju. Uglavnom kroz civilno društvo i aktiviste, ali notiramo i povećanje aktivnosti kojima se Balkan sjeća  romskih žrtava. Naši ljudi su počeli da pričaju o tome i zanimaju su se za tu temu. I srećan sam zbog takvog razvoja događaja. Važno je znati svoju istoriju, bez obzira na mračne trenutke u njoj… To je ono zbog čega razumijemo svoj identitet, a to nisu samo kultura i jezik, već jednako i istorija.

Spomenik na romskom groblju u Uštici (izvor: http://www.jusp-jasenovac.hr)

Druga perspektiva je neromska i ovdje bih želio da uključim postignuća vlada u regionu. Postoje pozitivni primjeri kao što je Hrvatska ili Makedonija, čiji predsjednik je dao izjavu povodom 16.maja, Dana otpora Roma. Svakako, pred nama je još uvijek puno posla. Većina onih koji nisu Romi ne znaju šta nam se dogodilo. Njihovi pogledi su prepuni predrasuda i stereotipa. Uprkos tome što smo dio Evrope i evropske istorije vjekovima, naši narativi i doprinosi evropskom društvu ostaju uglavnom ignorisani i na marginama onoga što evropska istorija predstavlja ili treba da predstavlja kao jedinstvo različitosti.

RomaNet: Da li smatrate da se u obrazovnim  nastavnim programima treba uvrstiti sadržaj o istorijskoj nepravdi koja je učinjena romskoj zajednici za vrijeme Drugog svjestog rata?

Jakupov: Da, učenje o prošlosti je značajno i relevantno.  Priznanje, sjećanje i komemoracija na Holokaust Sinta i Roma moraju biti prisutni u našim društvima, jer učimo o budućnosti tako što se sjećamo prošlosti, ali moramo djelovati u sadašnjosti kako se istorija ne bi ponovila.  

Važno je naučiti i zapamtiti da je 2. avgusta 1944. godine u Aušvicu, u Birkenu, ubijeno preko 4.300 Sinta i Roma. Da su romske zatvorenike, koji su samo nekoliko meseci ranije, 16.maja, pružili otpor sa svim što su u okruženju našli (kamenice, lopate…), tokom noći iz barake do gasne komore izvodili pripadnici SS-a.

Moramo razumjeti da Romi i Sinti iz cijelog svijeta dolaze ovdje svake godine da obilježe sjećanje na 500.000 ubijenih Roma na teritoriji cijele Evrope tokom Drugog svjetskog rata. 

Ovaj tekst je objavljen u okviru projekta “Upoznaj Rome i presudi”, koji je podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD), koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog teksta ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije (EU), Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), ni opštine Podgorica.

Comments are closed.